DHAP sudjelovao u izradi prvih nacionalnih Smjernica za inkluzivne titlove
Na 73. Pulskom filmskom festivalu predstavljene su „Smjernice svima svugdje – Smjernice za inkluzivne titlove“, prvi sveobuhvatni nacionalni dokument namijenjen ujednačavanju i unapređenju izrade titlova prilagođenih gluhim i nagluhim osobama.
Smjernice su predstavljene u sklopu programa Pula PRO, nakon godinu dana intenzivnog rada interdisciplinarne skupine sastavljene od gluhih, nagluhih i čujućih osoba, audiovizualnih prevoditelja, prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika, lingvista, kulturologa, producenata i stručnjaka za inkluzivne kulturne prakse.
Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja jedan je od partnera koji su sudjelovali u izradi Smjernica. U radnoj skupini sudjelovale su članice DHAP-a Bernarda Komar, Katarina Šturik, Petra Matić, Sandra Mlađenović, Sanja Vorkapić Velić i Tina Suvajac. Na predstavljanju u Puli sudjelovale su Katarina Šturik, dopredsjednica DHAP-a, i Tina Suvajac, članica Upravnog odbora DHAP-a.
Praktičan alat za stvarnu promjenu
Govoreći na predstavljanju, Katarina Šturik istaknula je da je osnovni cilj projekta bio izraditi dokument koji se može neposredno primjenjivati u profesionalnom radu.„Naš cilj od samog početka bio je jasan: stvoriti praktičan, primjenjiv alat koji neće ostati samo slovo na papiru, već će donijeti stvarnu promjenu u području inkluzije – putem kvalitetnih titlova prilagođenih gluhima i nagluhima.“
Naglasila je da DHAP okuplja profesionalce koji se audiovizualnim prevođenjem bave dugi niz godina. Mnogi članovi Društva svoje su znanje i iskustvo stjecali na nacionalnoj televiziji i globalnim streaming platformama, radeći prema strogim standardima kontrole kvalitete, a dio njih u struci djeluje više od dvadeset godina.U izradu Smjernica članovi DHAP-a unijeli su upravo to praktično znanje i dugogodišnje iskustvo.
Pravila su nužan temelj, ali je u audiovizualnom prevođenju ključna i profesionalna procjena u konkretnom trenutku. Teorijski okviri jedno su, dok praksa često postavlja sasvim drukčije izazove. Prostor na ekranu je ograničen, sekunde brzo prolaze, a dijalog je često brz i slojevit.
Kod inkluzivnih titlova, odnosno titlova prilagođenih gluhim i nagluhim osobama, pritisak je još veći jer se ne prenose samo izgovorene riječi, nego i cjelokupni zvučni kontekst važan za razumijevanje audiovizualnog djela. Autor titla mora procijeniti koje su informacije presudne, kako ih sažeti i koliko ih dugo prikazati kako gledatelj ne bi izgubio nit radnje.
Kvalitetni titlovi čuvaju jezičnu kompetenciju publike
Šira publika često nema dojam koliko je zahtjevno napraviti kvalitetne titlove, osobito u vremenu u kojem je sve više audiovizualnog sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom i u kojem se često promiče pristup prema kojemu je nešto „dovoljno dobro“. Alati umjetne inteligencije mogu biti korisni kada titlove treba generirati brzo i na licu mjesta, primjerice za kratke sadržaje na društvenim mrežama. Međutim, oni ne mogu zamijeniti profesionalnu procjenu potrebnu za prevođenje i prilagodbu složenih audiovizualnih djela.
Važnost kvalitetnih titlova nadilazi samo praćenje radnje. Prosječna osoba putem titlova tijekom jedne godine pročita količinu teksta koja odgovara sadržaju čak 17 knjiga. Plasiranjem kvalitetnih titlova zato se istodobno čuva i razvija jezična kompetencija publike svih generacija.
Kod inkluzivnih titlova posebno je važno prenijeti informacije koje čujuća publika dobiva putem zvuka. To uključuje glazbu, zvučne efekte, promjene u načinu govora, ton glasa, zvukove izvan kadra, identitet govornika i druge elemente važne za razumijevanje sadržaja.
Tek početak razvoja pristupačnog programa
Prema podacima za 2022. godinu, Hrvatska radiotelevizija imala je oko 660 minuta programa prilagođenog titlovima za gluhe i nagluhe osobe. To je važan korak, ali u odnosu na ukupnu količinu emitiranog programa predstavlja tek početak. Velika količina programa koja već sadržava klasične prijevodne titlove zasad se ne prilagođava u inkluzivne titlove za gluhe i nagluhe osobe. Pritom postoje i stvarne tehničke i organizacijske prepreke. Tehnička ograničenja još su uvijek velika, a u odjelima koji se bave prilagodbom programa radi premalo ljudi.
Situacija je još zahtjevnija u području audiodeskripcije za slijepe i slabovidne osobe, gdje sustav tek treba ozbiljnije razviti i proširiti.Od sinkronizacije do označavanja zvukova i glazbe. Smjernice donose preporuke za sinkronizaciju titlova, njihovo trajanje, čitljivost i raspored na ekranu, kao i pravila za jasno označavanje promjene govornika.
Posebna poglavlja posvećena su dijalektima i žargonu, promjeni jezika, unutarnjim monolozima, načinu govora, glazbi te verbalnim i neverbalnim zvukovima. Dokument je namijenjen audiovizualnim prevoditeljima i autorima titlova, urednicima, lektorima, medijskim kućama, pružateljima audiovizualnih usluga, producentima, kulturnim i obrazovnim ustanovama te svima koji audiovizualne sadržaje žele učiniti pristupačnijima.
Njegova svrha nije samo propisivanje tehničkih pravila, nego i premošćivanje razlike između deklarativnog zalaganja za inkluziju i njezine stvarne primjene.
Pristupačnost kao standard i pravo
Razvoj pristupačnih audiovizualnih sadržaja postaje i zakonska obveza. Primjenom Europskog akta o pristupačnosti inkluzija više nije samo stvar dobre volje ili pojedinačnih projekata, nego standard i pravo na jednak pristup medijskim, kulturnim i drugim sadržajima.
Smjernice su zajednički izradili Kultura svima svugdje, Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika, Filozofski fakultet u Rijeci, Ministarstvo titlova i Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja. U projektni tim bili su uključeni i predstavnici Ministarstva titlova te stručnjaci iz područja audiovizualnog prevođenja, pristupačnosti, znakovnog jezika i inkluzivnih kulturnih praksi.
Za DHAP sudjelovanje u izradi Smjernica predstavlja nastavak rada na podizanju profesionalnih standarda audiovizualnog prevođenja, ali i konkretan doprinos stvaranju medijskog i kulturnog prostora u kojem kvalitetna pristupačnost nije dodatak, nego sastavni dio produkcije sadržaja.